Slovenski komorni zbor/V.Kranjčević
Cantus 989 052 0795 2
Mirko Cuderman, teolog, doktor muzikologije i osnivač mnogih ansambala u Ljubljani, vodi Slovenski komorni zbor pri Slovenskoj filharmoniji već 18 godina. Tako je velika dvorana stare filharmonije ugostila dirigenta Vladimira Kranjčevića u više navrata, u razdoblju od 204. do 2007., pri izradi serije od četiri diskografska izdanja sa antologijskim zborskim skladbama hrvatskih skladatelja svih razdoblja do avangarde. Njegovanje slovenske i europske glazbe posredstvom g.Cudermana, obogatilo je i naše znanje o zborskim opusima iz pera hrvatskih autora i ostavilo trajni trag na nosačima zvuka. Još od Skjavetićevih zborova, slovenski je ansambl pokazao zavidnu izvrsnost u prilagođavanju stilskim idiomima i narječjima europskoga juga, i južnoslavenskog sjevera. Na ovom se, četvrtom po redu izboru skladbi, u cglih sat vremena glazbe, našlo 12 skladbi sve odreda važnih i zanimljivih. Od tri Lisinskijeva zbora ovdje predstavljena, nijedan ne zaostaje za primjerice Mojom lađom, čak možda nadilaze Lisinskijevu najpoznatiju zborsku skladbu. Laku noć, Jutarnju pjesmu i Oče naš, Vatrsolava Lisinskoga slijede Naricaljka Josipa Vrhovskoga (pogreškom mu je u tisku izostavljeno ime) te Hrvatska rapsodija i Romarska Miroslava Magdalenića. Kao što u ilirskom budničkom ozračju, Vladimir Kranjčević točno zna što hoće dobiti od zbora, tako se njegova interporetacija osjetno produbljuje u navedenim skladbama naših, od struke, ponešto zapuštenih autora. Mir i dostojanstvo zamijenilo je žurbu i grčevitost tako čestu u suvremenim izvedbama skladbe Ćaće moj Ivana Matetića Ronjgova, a ta se crta još više ističe u izvedbama Voda zvira iz kamena Josipa Štolcera Slavenskog i Pohvali Bogu Ivana Brkanovića. Poznatom vještinom Vladimir Kranjčević oblikuje frazu, njene precizne početke i završetke, na već odlično postavljenu intonaciju ovog izvrsnog ansambla dodaje vokalizaciju hrvatskog jezika, umjesno i otmjeno. Slovenski komorni zbor je u višegodišnjem bavljenju starom i novom glazbom usvojio razinu visoko profesionalnog vokalnog tijela pa Kranjčevićev preljev pretvara njihove izvedbe hrvatskih skladbi u trajnu vrijednost za hrvatsku glazbenu scenu. Tri posljednje skladbe na albumu su svaka za sebe mali biser: Mjesečina Blagoja Berse, Svjetionika Božidara Kunca, čija je ovo praizvedba i Črn bel Igora Kuljerića. Naslućuje se trajna sklnost hrvatskih skladatelja ka izvrsnoj poeziji hrvatskih pjesnika, bila to narodna popijevka ili stvaralački doseg Frana Galovića. Tim se odabirom četvrto izdanje diskografskog pothvata Antologijskih djela hrvatske zborske glazbe najviše približilo običnom slušateljstvu i tako učinilo maksimum za popularizaciju vrijednih skladbi za zbor.