Kategorija
Ne znam imate li simpatija za njega kao Rolling Stonesi, ali kako je bio glavni akter jedne od prvih ljudskih drama u nadzemaljskom raju Adama i Eve iz kojeg su zbog njega prognani na Zemlju, moramo ga uzeti u obzir od početka svijeta i ljudskoga vijeka. O njemu se i govori i piše jednako tako dugo, bez iznimke, u svakom književnom razdoblju naše ljudske kulturne povijesti.
Nastavi čitatiTužno je ako živite od džeparca, ali sretni ste kad ga dobijete. Kako objasniti taj paradoks? Počnimo od najbližega, džepa. Svi mi imamo neki džep. I ma koliko velik bio, skriven ili vidljiv, nije dovoljno velik za sav novac koji bi nam eventualno trebao ili bismo ga željeli imati. Znači da se uvijek radi o malim količinama novca, onoliko koliko stane u džep.
Nastavi čitatiĆuk je znak noćnog smiraja. Ne čuje ga se ondje gdje nema potpune tišine, ili barem one tišine koju ističe zrikanje zrikavaca. Jer da bi tišina bila čujna, potrebno je dodati malo zvuka kako bi sve ostalo došlo do izražaja. Kako bismo osvijestili prazninu drugih zvukova.
Nastavi čitatiFanny Mendelssohn-Hensel (Hamburg,14.11.1805.-Berlin, 14.05.1847)
Felix Mendelssohn-Bartholdy (Hamburg,03.02.1809.-Leipzig,04.11.1847.)
175.godina od smrti
Brat i sestra F&F Mendelssohn, kasnije i Bartholdy, rodili su se u razmaku od 4 godine i do sada ih se uvijek spominjalo zajedno, (iako je bilo još djece u obitelji), prvenstveno zbog veze s glazbom. Točnije, spominjalo ih se zajedno utoliko što je u svim biografskim noticama Felixa Mendelssohna, pisala obično i ta rečenica da je imao sestru koja je zdušno potpomagala njegov talent i njegovu karijeru. Ta mala, premda točna rečenica, gotovo je cijelo stoljeće držala Fanny u bratovljevoj sjeni, sve dok se 90-tih godina prošlog stoljeća nije polako počela promaljati prava istina o životu i radu Fanny Cëcilie Mendelssohn.
Nastavi čitatiHigijena je osnova samopoštovanja. Kao što postoji tjelesna higijena tako postoji i duševna, a ona je u današnjem dobu tim više potrebnija da se ne zapuste dobre strane tjelesne. Hygieia kao božica zdravlja starih naroda učila je ljude da iz religijskih razloga brinu o svom tjelesnom i duševnom zdravlju na način na koji su to od njih tražili bogovi, sve dok to ljudima nije postala, takozvana, higijenska navika.
Nastavi čitatiRuski skladatelj Igor Stravinski, koji je većinu života živio u Europi i u SAD-u, smatra se jednim od najutjecajnijih skladatelja 20.stoljeća, ako ne i „predvodnikom muza“ da parafraziramo naslov jednog od njegovih baleta. Danas, pola stoljeća nakon što nas je napustio, njegov opus ne prestaje intrigirati glazbenike i stručnjake, premda su se neke interpretacije činjenica koje je on sam iznosio, promijenile. Ono što se nije promijenilo su činjenice njegovog života i rada, premda i tu dolazi do novih saznanja.
Nastavi čitatiIZMEĐU INOVACIJE I TRADICIJE
28.srpnja 1878.godine, Camille Saint-Saens je ljetovao sa suprugom u odmaralištu La Bourboule. Tog je dana poslao supruzi pismo u kojem je naveo da ga ne čeka, jer se on neće vratiti više niti k njoj, niti u hotel. I nije. Tako je i bilo. Nikada se više nisu vidjeli, a na njegovoj sahrani udovica se pojavila pod gustim velom. Ova anegdota više no išta, zgusnuto i lapidarno odaje kakav je Saint-Saens bio čovjek i kako je njegov karakter doista postao njegovom sudbinom. Čovjek neopozivih odluka, čvrstih stavova, odan samome sebi i svojim vlastitim ciljevima. A ti su se ciljevi pred njega postavili već u najranijem djetinjstvu.
Nastavi čitatiMože je se nanjušiti. Gotovo da ima miris. Jer je se može nanjušiti. Ni blizu ni predaleko, tu negdje, približno okolo. Kako nastaje? Što je stvara? Ili održava? Štošta. I nema ih više, samo je jedna dosada. Ono nepromjenjivo u tome “približno onaokolo nas”. Netko bi to nazvao stanjem stvari, ali to nije samo statika, nego i odvijanje zbivanja koje, u biti, predobro poznamo. Kad je nečeg nezanimljivog previše, to je uspostavlja, hrani., Ono, kad ste izvan igre. Poput kamenja koje ionako nema miris koji bi se mogao nanjušiti. Ne da je se otjerati. Ni prizvati.
Nastavi čitatiUmjetnička je glazba duhovna stvarnost, ali što je danas nastanjuje?
U jesen 2000.godine, na pragu trećeg tisućljeća, Bachova Akademija iz Stuttgarta odlučila je proslaviti 250.godišnjicu Bachove smrti veličanstveno. Naručila je novo komponiranje sva četiri evanđelja skladateljima sa sve četiri strane svijeta: Sofiji Gubajdulini, ruskoj doseljenici u Europu, Oswaldu Goljovu iz Argentine, Tan Dunu iz Kine i njemačkom skladatelju Wolfgangu Rihmu. Ovaj neobični poduhvat začudio je mnoge i ukazao na razjedinjenost unutar duhovne tradicije u svijetu. Skladatelji su,naime, više slijedili tragove u vlastitim opusima no što su se oslonili na neku konvenciju, jer je očito više nije ni bilo.
„Smatram velikom čašću što mi je Charles Eliot Norton danas ustupio svoje mjesto te s posebnim zadovoljstvom zahvaljujem na pozivu da se obratim studentima Harvardskog sveučilišta“ – izjavio je Igor Stravinski na početku serije od šest predavanja koje je održao tokom školske godine 1939/40. Ta su predavanja pružila Stravinskom priliku da prvi put u karijeri sumira sva svoja zapažanja na polju kompozicije i muzičkog života tadašnjeg vremena te da sve svoje misli sakupi pod naslovom „Poetika muzike“; u knjizi koja je kasnije izašla dvojezično, na engleskom i francuskom (u Valeryjevoj obradi).
Nastavi čitati