Tag

Prokofjev

Prikazi

Kateryna Titova-Rachmaninov

Sony Classical 88697060052

Nadarena djevojčica iz Harkova dospjela je na moskovski konzervatorij zahvaljujući prvoj nagradi za izvedbe Prokofjeva u rodnoj Ukrajini kad joj bilo tek 10 godina, 1993. Snimila je poneki koncert sa Filharmonijom iz Harkova i to bi za sada bilo sve. Ovaj album predstavlja za mladu pijanisticu odskočnu dasku u svijet. U tome joj je pomogla stipendija zaklade Lutz-E.Adolf Stiftung.

Nastavi čitati
Prikazi

Yundi Li/Prokofjev, Ravel

Ozawa, BF
DGG 477 6593

Debut album, danas 28-godišnjeg pijanista Yundi Lija. Tajna zašto se odmah našao u rukama DGG-a od iste je vrste kao i ondašnji Pogorelićev uspjeh. Sličnosti su napadne. Yundi Li je pobijedio u Varšavi na Chopinovu natjecanju 2000., pa premda bez skandala kao naš Ivo, uputio se u Beč Seiji Ozawi i stvorio savez koji ga je doveo do koncerta sa Berlinskom filharmonijom pod ravnanjem velikog maestra, i tako je ta snimka izravno došla u ruke DGG-a, kao perpektivna i unosna akvizicija.

Nastavi čitati
Prikazi

S.Prokofjev: ROMEO I JULIJA, balet op.64

SF Symphony Orchestra/Michael Tilson Thomas
RCA Victor Red Seal 68288

Od zapadnjačkih izvedbi, među najboljima su osim ove, Ozawina, Soltijeva, Mehtina i Salonenova, a i oni su ga snimali po nekoliko puta u različitim vremenskim razmacima i sa različitim orkestrima. Od slavenskih su tu ponovo Roždestvenski, Žurajitis, Fedosejev ali i Gergiev koji je nenadmašan. No, zapadno čitanje Prokofjeva predaje se drugačijim elementima od slavenskog pa su i razultati drugačiji.

Nastavi čitati
Prikazi

S.Prokofjev: PEPELJUGA, suita iz baleta op.87

Simfonijski orkestar moskovskog radija/G.Roždestvenski
Melodija C 01381-2

“Pepeljuga spada u onaj tip skladbi koji postaje klasika od prvog dana pojavljivanja” A.Tairov

Odabir ove izvedbe implicira nekoliko akcenata kako u opusu Sergeja Prokofjeva tako i u karijeri Genadija Roždestvenskog. Ovaj veliki ruski dirigent je snimao “Pepeljugu” više puta i to gotovo uvijek sa istim orkestrom, a za tu je izvedbu dobio i svoju prvu zlatnu medalju. Prije osam godina odvažio se spojiti dva blizanačka baleta koji su mu tako znakovito odredili karijeru: “Trnuružicu” Čajkovskog, balet koji je bila prva skladba njegove dirigentske karijere 1951, i “Pepeljugu” koja je bila hit ubrzo po praizvedbi 21 studenog 1945, i koju je Roždestvenski sa iskustvom baleta Čajkovskog vrlo brzo i znalački formatirao kao lirsku bajku na tragu Čajkovskog.

Nastavi čitati