Kategorija

Ogledi

Ogledi

PRVORAZREDNI DRUGOLIGAŠ – SIMFONIJSKA GLAZBA RICHARDA STRAUSSA

SIMFONIJSKA GLAZBA RICHARDA STRAUSSA (1864-1949)
Orkestar Tonhalle Zurich/ David Zinman
Arte Nova Classics 7 CD74321 98495 2

Tako je samog sebe ocijenio sam skladatelj, dvije godine pred smrt, ili bolje reći, na pragu devetog desetljeća, 1947. godine. Treba velike srčanosti da se takvo što izjavi. Ili pak velike iskrenosti u retrospektivi vlastitih postignuća. „Možda nisam prvorazredni skladatelj, ali jesam prvorazredni drugorazredni skladatelj.“Koliko je u tome istine?

Nastavi čitati
Ogledi

A Testament Unbroken

Since time immemorial man has celebrated the Lord with song, voice and the jubilation of musical instruments. Christianity connected Logos to the word and wove it into the deepest layers of collective memory. Wherever it has been, Christianity has formed an amalgam of the existing, traditional forms of devotion and the underlying musical idiom of the place.

Nastavi čitati
Ogledi

KRATICA

Nemamo baš puno razloga da se hvalimo ovim našim vremenom. Plitki kaos, davno su konstatirali, ali ne odgovara. Plitko je u mnogočemu, ali nije kaos, barem ne onaj mitski. Predodžbe su se istrošile kojima bi ga se moglo prispodobiti. A što onda je? Upravo to, nedostatak predodžbi. Mišljenje se istrošilo. Ustuknulo. To se vidi po riječima koje su izgubile životnost. I onima koje je nikada nisu ni imale.

Nastavi čitati
Ogledi

LUDWIG VAN BEETHOVEN: GUDAČKI KVARTETI

Historiografija Beethovenove komorne glazbe obimna je i rastuća. Premda svako razdoblje čita, doživljava i reagira na njegove kvartete na svoj način koji se ubrzo potom ne razrješava ali se zaboravlja ili nadodaje rastućoj povijesnoj pisanoj građi, pravo shvaćanje ovih djela još uvijek izmiče. Uočljive su barem tri tendencije.

Nastavi čitati
Ogledi

GLAZBENI KRAJOLICI

GLAZBENI KRAJOLICI

Najava Beethovenovog koncerta održanog 22.prosinca 1808, objavljena nekoliko dana ranije na skladateljev 38 rođendan u “Wiener Zeitung”-u glasila je: Simfonija, naslovljena: zbirka uspomene na seoski život”. Riječ “pastoral” je prvi put napisana na dionici violine koja se koristila pri toj prvoj izvedbi i sada je u bečkom Gesellschaft der Musikfreunde. Premda ju je skladatelj ubrajao među ostale svoje simfonije i nije je držao prigodnim djelom, smatrao je za shodno ograditi se od mogućeg razumijevanja djela kao oponašanja Prirode pa je ispisao moto na prvom izdanju simfonije. “Više izraz osjećaja nego li slikanje”.

Nastavi čitati
Ogledi

32 sonate za klavir Ludwiga van Beethovena

Ludwig van Beethoven je bio nadareni pijanistički virtuoz pa je prirodno da je klavir “čekićar”(od tal. clavelli-čekići), to novo čudo epohe u tada različitim varijantama (Bradwood, Erard, Pleyel, Walter) služio razvoju njegova genija. Počelo je već 1783, kada je objavio svoje prve klavirske varijacije, a tada mu je bilo nešto više od 12 godina. Klavirska umjetnost koja je bila u usponu putem djela Carla Philippa Emanuela Bacha, Muzia Clementija i Dusseka, predstavljala je Beethovenu obveznu literaturu i zadaće koje je s lakoćom asimilirao i vrlo brzo nadmašio.

Nastavi čitati
Ogledi

PRA-HRANA

Probudili su me usred noći. Ispod debelih perina razabirala sam pozive: brzo, Milova se teli, djed hoće da ti daš ime teletu. U mrzloj sobi, brzo, brzo, obukoh se i bjež u štalu. Milova, meni ne baš draga krava, ali bila je glavna, to je točno, doista se upravo otelila pod svjetlom petrolejki i čistila jezikom malo biće na slami. Kako će se zvati?

Nastavi čitati
Ogledi

KAO

Potpuno neknjiževna rječca. Kad bi u romanima sve pisalo kao da je ovo ili ono, ne bi ničega ni bilo, a to upravo i govori rječca ‘kao’: izostanak prave stvari. Bi li to bila opreznost pri definiranju nečega što je tek ostalo na slutnji ‘kao ona je htjela, ali joj onda kao nije išlo’, ili hitro zaključivanje po samim simptomima tek nastajuće situacije, ‘kao’ spašava od krive prosudbe, i upućuje na moguću točnu prosudbu, kada je još rano da bi se bilo što sigurno tvrdilo.

Nastavi čitati
Ogledi

OPUS 1 HECTORA BERLIOZA

Kako koji umjetnik započinje svoj ouvre može se činiti pitanjem odrastanja i početničkog entuzijazma. Različiti su stvaratelji raznoliko tretirali svoje rane uradke; kao prve i beznačajne, kao vježbe dragocjene ali ne dovoljno vrijedne broja opusa; svakako, do romantizma, o tome se uopće nije vodilo računa, osim iz praktičnih razloga, radi boljeg snalaženja za izvođače ili prepoznavanja skladbi kod slušatelja ili naručitelja. Beethoven koji je uredno o tome poveo računa i bilježio kronologiju nastanka svojih skladbi, zarazio je svoje suvremenike, a u stilskoj epohi koja se nije više ponašala kao masovna manufakturna produkcija, već kao radionica unikata, to je i razumljivo.

Nastavi čitati